HRVATSKE MARINE:

Marina "Frapa"

Marina "Sukošan"

Marina "Vodice"
Gore nisam naveo sve ali ove su najljepše
marine po mojem ukusu!


HRVATSKE PLAŽE:


Plaža u gradu Cres (Otok Cres-Lošinj)


Plaža Primošten (Srednja Dalmacija)


Pješčana plaža "Bok" (Otok Susak)

Od svih jadranskih plaža na hrvatskoj obali, najzapaženije
su one na otoku Susku.
Premda nemaju pravo na dobijanje plave zastave, te se
plaže ističu svojom prirodnošću, čistoćom mora
te ostavljaju predivno sječanje kod gostiju.

Mare nostrum adriaticum

20.07.2006., četvrtak

OTOCI RAB I PAG

kvarnerski zaljev je najveći zaljev na hrvatskoj obali jadrana i drugi po veličini na jadranu, veći je samo tršćanski zaljev (Golfo di Trieste), pa ga se geografski može podijeliti na zapadni dio ili Kvarner i istočni dio ili Kvarnerić.Istočnim kvarnerom smatramo otoke Rab i Pag u prvom redu a tu je i niz manjih srodnih otoka:Prvić,Grgur,Goli,Škarda,te Vir na krajnjem jugu, gdje počinje zadarski akvatorij.

OTOK RAB

Otok Rab kvarnerski je otok površine 90,8 km2, čime na ljestvici površine zauzima četvrto mjesto među kvarnerskim otocima i deseto među hrvatskim jadranskim otocima. S Krkom i Pagom čini istočni - unutrašnji niz kvarnerskih otoka, koje od kopna dijeli Velebitski kanal. Oni se protežu usporedo s kopnenom primorskom obalom pravcem sjeverozapad-jugoistok. Zapadni ili vanjski niz čine otoci Cres i Lošinj, koje od Raba dijeli Kvarnerić.
Rab, uz manje otoke koji ga okružuju, čini rapsku otočnu skupinu u kojoj se ističu: Sv.Grgur i Goli na sjeverozapadu otoka, te uzak i dugačak otok Dolin koji se pruža uz naselja Barbat i Banjol na južnoj strani, tvoreći Barbatski kanal. U rapsku otočnu skupinu spadaju i udaljeniji otočići Laganj Veli, Dolfin, te Trstenik. Cjelokupna je površina rapske otočne skupine 115,62 km2. Rapskoj je općini (kao administrativnoj jedinici - do 1992.) pripadao i sjeverni dio susjednog otoka Paga - poluotok Lun.


Rab cijelom svojom dužinom nije u potpunosti paralelan s kopnom, već se svojim jugoistočnim dijelom približava kopnu na 1.5 km. Širina otoka varira od 3 do 11 km. Najveća širina je između rta Sv.Kristofor i rta Šilo na poluotoku Lopar, a najuži je na okomici na zaseok Perčinići u Barbatu. Geografski, otok Rab je smješten između 44°41' i 44°51' SZŠ te 14°40' i 14°53' IZD. Po pravilnoj dinarskoj reljefnoj strukturi i smjeru pružanja, Rab se razlikuje od susjednih otoka Cresa i Lošinja.
KULTURNE ZNAMENITOSTI RABA:

Crkva sv.Marije je do 1828. bila središte rapske biskupije - katedrala. Od tada je nadžupna crkva rapskog provikarijata.
Trobrodna je bazilika romaničkog stila sagrađena na mjestu gdje se
nalazila jedna manja crkvica iz 8. st, od koje je u novu crkvu ugrađeno samo nekoliko detalja.
Donji dio pročelja raščlanjen je u dva reda slijepih arkada, a zabat ukrašava rozeta.
Iz 15. st. potječe jednostavni renesansni portal u kojem se nalazi Pieta - Marija s Isusom skinutim s križa.
Unutrašnjost crkve, iako arhitektonski jednostavna, pobuđuje osobitu pažnju zbog crkvenog kora od kestenova drveta iz 1445, te karakterističnog ciborij-oltara.
Crkvene je orgulje 1756. izradio uvaženi graditelj Petar Nakić.
Crkvu je 1177. posvetio papa Aleksandar III na putu iz Zadra ka Rimu.

Benediktinski samostan i crkva sv.Andrije -
samostanska se zgrada izdiže direktno iz litica uz obalu drage sv.Eufemije.
U njoj, u strogoj klauzuri,
živi šest redovnica koje se uzdržavaju ručnim radom.
1970. slavile su svoj velik jubilej -
950. obljetnicu postojanja njihovog samostana na Rabu.
Samostansku crkvu sv.Andrije
dao je podignuti početkom 11. st. biskup Madius.
Građena je u obliku romaničke trobrodne bazilike,
ali je polovicom 15. st. bila temeljito preinačena,
a i kasnije je doživjela promjene.
U unutrašnjosti crkve pažnju privlači
glavni oltar iz 1756. godine.
Oltarska slika uokvirena je pozlaćenim okvirom.
Drvene figure postrani prikazuju sv.Benedikta i apostola sv.Andriju.
Na desnom pobočnom oltaru visi mala slika Bogorodice s djetetom,
bogato uokvirena u obliku medaljona,
koja se od 16. st. u samostanu i na cijelom otoku štuje kao Čudotvorna Gospa.
Jednostavni romanički zvonik podignut je 1181. i najstariji je od četiri rapska zvonika.

- 00:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.07.2006., subota

ARHIPELAG CRES-LOŠINJ

OTOCI LOŠINJ I CRES - BISERI HRVATSKOG JADRANA
Među najljepšim jadranskim otocima, prostorno je i najveća
otočna skupina na Jadranu s ukupno 36 otoka,
otočića i nadmorskih grebena.
Otoci Cres i Lošinj, a posebice grad Mali Lošinj, jedinstveno su i nezaobilazno
odredište za one koji vole odmor u miru i tišini autentičnog primorskog ambijenta.
Smješten daleko od užurbane civilizacije, stresa današnjice, prometnog kaosa,
a ujedno blizu i dokučiv, cresko-lošinjski arhipelag mjesto je nezaboravnog odmora
u nezagađenoj prirodi i blagodatima bistrog i čistog Jadranskog mora.
S pravom nose epitet "mjesto na koje ćete se uvijek vraćati".
U cresko-lošinjski arhipelag spadaju otoci:
Cres,Lošinj,Unije,Susak,Ilovik,male srakane i vele srakane te manji otočići:
Galiola,Zeča,Zaglav,Trstenik veli, mali trstenik,Orjule vele i orjule male.






Otok Cres, najveći jadranski otok, nalazi se na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Na jugu, u Osoru, povezan je pokretnim mostom s otokom Lošinjem. Cres je brdovit otok dug 66 km i širok od 2 do 12 km. Obala otoka je razvedena i duga oko 248 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istocni dio ovjencani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka Gorice (648m) i Sis (638m) nude jedinstve pogled na cijeli Kvarnerski zaljev pri kojem nitko ne ostaje ravnodušan.
Kao posebnu zanimljivost treba istaci prirodnu neobicnu pojavu slatkovodnog jezera Vrana, površine 5,75 cetvornih kilometara. Razina slatkovodnog jezera je iznad razine okolnog mora, a njegovo dno ispod morske razine na dubini od 74m. Cres karakteriziraju veliki kontrasti izmedu sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjackim goletima i gustom makijom.
Veliko bogatsvo biljnog (oko 1300 vrsta) i životinjskog svijeta, s izuzetnim brojem

edemickih vrsta predstavlja pravi izazov za zaljubljenike u prirodu. Na Cresu je takoder jedno od posljednjih staništa vrlo rijetke ptice - bjeloglavog supa.
Otok Cres bio je naseljen vec u mlade kameno doba. Kontinuitet života na otoku predstavlja nam izuzetno bogato povijesno i kulturno naslijede: od niza liburnijskih gradina, ostataka antickih gradova, ranokatolickih crkvica razasutih po otoku, samostana i ostataka gradskih baština venecijanskog razdoblja do spomenika današnjice.

Duga i zanimljiva povijest ovih otoka posljedica je prije svega zemljopisnoj položaja, klime i reljefa. Otoci cresko-lošinjskog arhipelaga bili su naseljeni vjerojatno već koncem paleolitika, o čemu svjedoče pronađeni ostaci iz kamenog doba. prvi su počeli graditi kamene kuće Iliri, točnije Liburni. U prvom stoljeću prije Krista prevladava utjecaj Rima, kada sve veći značaj dobivaju postojeća naselja Osor i Cres, a razvijaju se i nova. Nakon pasa Zapadnoga Rimskoga Carstva Cres potpada pod vlast Bizanta sljedećih 6 stoljeća. Tijekom 7. stoljeća na ova područja pristižu Hrvati i polako prevladavaju. Početkom 9. stoljeću kratko ovi otoci potpadaju pod vlast Franaka Karla Velikog, da bi uskoro ponovno bili vraćeni Bizantu. Oko 882. godine Hrvatska se prvi put javlja kao samostalna država, a Cres i Osor, još uvijek pod vlašću Bizanta, Hrvatima plaćaju danak. Za vladavine kneza Tomislava (910.-928.) Cres i Osor potpadaju pod hrvatsku vlast., da bi se nakon Tomislavove smrti opet vratili Bizantu. Devetog svibnja 1000. godine venecijanski dužd Orseolo uplovljava u Osor i osvaja otoke bez borbe. Zbog slabljena Venecije ove otoke opet osvaja Bizant, a koncem 11. st. vraćaju se pod hrvatsku vlast. Dvanaesto stoljeće prolazi u stalnoj izmjeni mletačke i ugarske vlasti, da bi koncem 12. stoljeća Mlečani čvrsto zaposjeli otoke. Koncem 14. st. ponovno ih osvajaju Mađari, da bi 1409. godine bila ukinuta cresko-osorska kneževina, a otoci postali posebne administrativne jedinice Venecije. Koncem 18. st. ovdje kratko vladaju Austrijanci, zatim Napoleon, pa opet Austrija, ovaj put punih stotinu godina. Nakon završetka Prvoga svjetskog rata ovi su otoci Rapalskim ugovorom dodijeljeni Italiji, a nakon njene kapitulacije 1947 vraćeni hrvatskoj


Otokom Cresom prolazi 45 stupanj sjeverne širine što je od velikog značaja za klimu, vegetaciju i život uopće na ovim otocima. Klima otoka je izrazito mediteranska, ljeta nisu previše vruća a zime izrazito oštre. Prosječna zimska temperatura nije niža od 7 stupnjeva C, a ljetna nije viša od 27 stupnjeva C. Temperatura mora zimi je oko 12 stupnjeva C, a ljeti ne prelazi 25 stupnjeva C. Lošinj je jedno od najsunčanijih mjesta Europe sa 2600 sunčanih sati godišnje. Oborina ima malo i nepravilno su raspoređene. Nema dugih kišnjih razdoblja, kiši obično u pljuskovima a snjega gotovo da i nema. Obala otoka Lošinja je vrlo razvedena, duga je 545 km. Ona broji 4 otoka, 14 otočića i velik broj grebena. Obiluje većim i manjim uvalama sa pješčanim ili šljunčanim plažama ili plaže s glatkim ali i hrapavim stijenama do kojih se dolazi uređenim pješačkim stazama koje vode kroz stoljetne borove šume, makiju i maslinike sa čestim panoramskim pogledom na Lošinj i otoke lošinjskog arhipelaga.

POVIJESNE CRTICE

Otok Lošinj predstavlja dio jednog od najljepših arhipelaga Kvarnera, Cresko-lošinjski arhipelag, koji se u antičko doba zvao APSYRTIDES (naziv je u vezi sa grčim mitom Jason i zlatno runo). Otoci Cres i Lošinj su u svojoj davnoj prošlosti činili cjelinu ali su zbog potreba trgovine i Jantarskog puta razdvojeni umjetno prokopanim kanalom kod Osora - 4000 godina staroga grada i od tada se tretiraju kao dva zasebna otoka. Povijesne su oluje poput morskih valova zapljuskivale naše otoke. Od paleolitika do Ilira, Liburna, Rimljana, Bizanta, naleta Saracena, Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva, Mlečana, Francuza, Italije, Jugoslavije pa do današnje Republike Hrvatske. Svi naleti na područja ovih otoka ostavili su tragove sredozemne i europske civilizacije i bogatstvo kultura jezika: slavenskog, latinskog, germanskog… U XIX st. lošinjani su bili poznati širom svijeta po svojoj vještini izrade jedrenjaka ali i kao poznati moreplovci i kapetani koji su svakim svojim povratkom na otok donosili dašak kulture iz zemlje iz koje su dolazili što se očituje u arhitekturi Malog i Velog Lošinja.

TURIZAM NA LOŠINJU

Lošinj je razvijeni turistički centar sa dugogodišnjom tradicijom privatnog i hotelskog smještaja. Njegovi stanovnici i turistički djelatnici poznati su po svojoj uljudnosti sa gostima i profesionalnim osobinama koje imaju korijen u samim počecima turizma koji sežu u 1880. godinu kada se kao prvotni oblik turizma na otoku pojavio zdravstveni turizam. Svojoj populatnosti kao ciljana turistička destinacija Lošinj duguje lošinjskom profesoru Ambrozu Haračiću koji je svoje meteorološke izvještaje slao u Beč i prvom registriranom turistu ovog otoka dr. Conradu Calru i njegovom bolesnom sinu koji je nakon samo 3 tjedna provedenih na otoku u potpunosti ozdravio.
Mali lošinj je inače najveće mjesto na jadranskim otocima (5000 stanovnika) a u sezoni grad zna brojiti i preko 10 tisuća.Mali lošinj je katamaranom povezan sa Rijekom i brodskim vezama sa zadrom
i pulom.


OTOCI CRESKO-LOŠINJSKOG ARHIPELAGA (UNIJE,SUSAK,ILOVIK,SRAKANE)
OTOK UNIJE

Naselje Unije smjestilo se na zapadnoj obali istoimenog otoka. Naslanjajući se na sam centar naselja, u more se pruža neveliki lukobran na čijem je kraju crveni svjetionik. Mjesta ima za desetak jahti, a dubina mora na samoj glavi lukobrana je veća od pet metara. Pristati se može samo s unutrašnje strane lukobrana. Ukoliko na lukobranu nema mjesta, možemo se sidriti u sredini uvale. Sidri se na dubini od 5-10 metara. Prilikom sidrenja pomoći si možemo u mislima povlačeći crtu koja spaja glavu lukobrana i hrid Školjić. Sidro treba baciti negdje oko te crte. Dio zaljeva između hridi Školjić i Unija (prema izbočenom rtu Nart) nije dovoljno dubok pa ga treba izbjegavati.
U geološkom pogledu otok je podijeljen, pa tako otokom dominira makija
nisko raslinje i masline, a samo jugozapadni dio otoka je sedimentan,nalik
na susjedni otočić Susak.U vodama oko unija love se velike količine jadranske
lignje
OTOK SUSAK

Ako su Kornati arhipelag koji se najviše slika, Susak je otok o kojem se najviše priča. Uostalom, na raznolikosti i osebujnosti Suska neki su znanstvenici doktorirali. Susak je zanimljiv mnogima: lingvisti proučavaju jezik suščana koji se razlikuje od svih drugih hrvatskih dijalekata. Vinari traže tajnu nekad nadalekeo poznatok vina s ovog otoka, građevinari proučavaju kako suščani kroz pješčane kanale filtriraju morsku vodu u boćatu, biolozima je zanimljivo raslinje ovog otoka, dok geolozi pokušavaju otkriti tajnu njegova nastanka. Sami suščani, očito nedovoljno zainteresirani navedenim problemima, polako su u velikom broju emigrirali. To je lingvistima donijelu novu zavrzlamu, jer sada se govori dijalektom koji je u mnogo čemu amerikaniziran. Još je jedna zanimljivost na ovom otoku koja ga razlikuje od svih drugih. Umjesto dobro znanih gromača (kamenih zidova) posjede na ovom otoku razdvaja trstika. Trstika je sječena na način da između polja raste poput zida, istovremeno štiteći raslinje od vjetra i počalice (pošalica - sol donesena vjetrom otrgnuta s krijeste vala)

Na najvišem vrhu otoka nalazi se uočljiv svjetionik čije svjetlo ima vrlo velik domet, svrstavajući ga među tri najjača svjetionika na Jadranu. Noću, u pravilnim vremenskim razmacima, njegova svjetlost opipava cijeli otok, pa ako se potrudimo popeti na neku od uzvisina, za vjetrovitih noći stvara neobičnu igru svjetlosti i sveunaokolo rastuće trstike.

Suščanke su poznate po svojim neobičnim narodnim nošnjama. Njih protučavaju etnolozi (odjeću). Mnogi parovi dolaze iz Amerike na ovaj otok vjenčati se, točnije iz newyorškog predgrađa Hoboken, na taj način odajući počast svojem podrijetlu.Sušačka se luka zove Dragoča. To je jednino mjesto na otoku gdje možemo pristati. Lukobran štiti lučicu od bure, ali je vrlo nezgodno uplovljavati u nju dok bura puše. Naime, samo dvadesetak metara od glave lukobrana na kojem je zeleni svjetionik, nalaze se ostaci razrušenog lukobrana. To nije samo jedan kamen, stijena, već je to pod morem razrušeni lukobran u njegovoj punoj dužini. U unutrašnjosti lučice vezano je mnoštvo barki domaćeg stanovništva, premda oni, svjesni koristi od turista ostavljaju slobodna mjesta za nautičare. Jasno, kako je Susak vrlo atraktivan otok, često nećemo naći mjesta.
S druge strane Suska, premda neprestano tvrdimo kako se radi o pješčanom otoku, naići ćemo na stjenovitu obalu. Kako je uvala Bok izložena svim vjetrovima iz prvog kvadranta, dobro je znati za zaklonište u uvali Tiseni. Ploveći dalje uzduž otoka, nakon uvale Tiseni, pomažeči se kartom da slučajno ne zapnemo o neke plićine, uplovit ćemo u uvalu Suzanski. Na sjevernoj obali Suska u otok se uvukla uvala Porat, jamačno najbolje sidrište na cijelom otoku za vrijeme bure. I ovdje se moramo sidriti podalje od obale, jer se dno vrlo blago spušta prema dubini.
OTOCI SRAKANE

Zapadno od Lošinja, između Unija i Suska, smjestila su se dva mala otoka - Vele i Male Srakane. Veći od dva, kako im i samo ime kaže, Vele Srakane, nalaze se sjeverno od Malih Srakana te južno od Unija.
Sam otok i nije tako velik. Po cijeloj dužini, može se prehodati za nepunih sat vremena, a kad stanemo na sredinu otoka (po širini), možemo istovremeno vidjeti njegovu istočnu i zapadnu obalu. Mještani kažu da kad zimi puše bura, morske kapi koje se raspršuju udaranjem valova o obalu, prelijeću cijeli otok po širini i padaju na obalu s druge strane. Sama obala je niska i prilično nerazvedena (skica terena). Uglavnom je hridinasta, pošto je otok izložen svim mogućim vjetrovima te je izložen sa svih strana, radu valova.
OTOK ILOVIK

Otoci Ilovik i Sveti Petar nastavljaju se na južni dio otoka Lošinja od kojeg ih dijele Ilovačka vrata.
Otok Ilovik ( 44 28 N, 14 33 E ) na kojem se nalazi jedino istoimeno naselje ima površinu od 5,8 km2, a opseg mu je 15,4 km. Obala je sa svih strana lako pristupačna, sa mnogo pitomih uvala. Najveća uvala sa pješčanom plažom je Paržine na jugoistočnoj strani otoka.
Izmedu dva otoka proteže se kanal dužine 2,5 km i širine oko 300 m. Njegov akvatorij prirodno je zaštićen od svih vjetrova, osim donekle od juga, te može pružiti siguran boravak jahtama i manjim brodovima. Svojim položajem na granici sjevernog i srednjeg Jadrana vrlo je pogodan za noćenje jer za samo nekoliko sati možete stići do Istre, Krka, Raba, Paga, Kornata i drugih srednjedalmatinskih odredišta. (Pogled na otok Premuda i otočiće Trstenjak i Grujica)



- 02:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.07.2006., petak

Hrvatski otoci

Kad već spominjem Jadran kao najljepše more bilo bi stvarno ružno ne
pisati o hrvatskim otocima.
Započeti ću priču o otocima tako da ću krenuti od sjevera ka jugu točnije
od kvarnerskih otoka preko arhipelaga zadarskih, šibenskih otoka i kornata
pa tako južnije do srednje dalmacije i splitskog "okruga", prijeći ću preko
vanjskih otoka (Sušac, Svetac, Biševo, Vis, Jabuka, i naravno Palagruža)
pa na jug preko Lastova i Mljeta na "elafitske otoke" prema Cavtatu sve do
najjužnije hrvatske točke poluotoka prevlake.
OTOK KRK (INSULAE CURICTA)
GRAD KRK:

Grad Krk je lučki gradić na zapadnoj
obali otoka (25 km od mosta). U prošlosti rimska uprava i
sjedište Frankopana, danas povijesni, administrativni, politički,
ekonomski i vjerski centar otoka Krka. Osim što je glavni grad na
otoku, nudi široku lepezu turističke ponude, restorane, pub,
slastičarnice, pizzerie na samoj obali ali i u staroj jezgri
grada gdje možete posjetiti razne muzeje i uživati i obilasku
malih dućana. Dva net-caffe-a za one koji ne mogu bez interneta
ili se osjećaju daleko od svog ureda. A svako večer mozete se
prošetati između štandova koji nude od raznih perlica, ekoloskih
proizvoda- meda, lavande....., školjkica, slika, i ostalih malih
stvari koje će sigurno zanimati vase žene i djevojke.

Photos by azeroth:



MJESTO BAŠKA:
Baska se nalazi na juznoistočnoj obali otoka Krka (43 km od mosta). Mjesto sa interesantnom arhitekturom i dugom sljunčanom plažom (2 km) koja je sigurno jedna od najljepših na svijetu. Bašćanska draga se nalazi 4 km od Baške, mjesto kroz koje prolazi 45 paralel. Batomalj je mjesto u dolini Baške, a Jurandvor je poznat po jednom od najvažnijih hrvatskih spomemika- Basćanskoj ploći napisanoj na glagoljici iz otprilike 1100 god. Možete je vidjeti u crkvici sv. Lucije.
Možete iznajmiti pedaline koje su nedavno poprimile i oblik crvene , i svakako ako niste ponijeli sa sobom može se iznajmiti suncobran, ležaljke..... odmoriti se u mnogobrojnim barovima i posjeti sladoled u jednoj od slastičarnica.....i da ne zaboravite razne suvenire koje mozete naći uzduz plaže.

MJESTO MALINSKA

Malinska se nalazi u zaljevu na sjevernoistočnoj obali otoka Krka (15 km od mosta). Nalazi se u sredini Dubasnice, koja je dobila svoje ime po svojim poznatim , gustim hrastovima koji se protezu tim djelom. U Poratu-Vantačići nalazis e crkva Sv. Maria Magdalena (1500) i franjevački samostan. U samostanu se moze pogledati muzejska i etnografska zbirka i autentični za maslinovo ulje. Uz to se moze vidjeti i spomenik na glagoljici. Svakako posjetite "Ribarsko selo"
tipično primorsko podnaselje malinske, gdje mozete uzivati u kristalno čistom moru i domaćim
gastronomskim užitcima.Sa plaža malinske pruža se preljepi pogled na susjedni otok Cres.
Na plažama ribarskog sela možete iznajmiti ležaljke,pedaline,barke,skutere,daske za surfanje a
surfati mozete i u jednom Cyber Caffeu.



MJESTO PUNAT

Punat se nalazi u dobro zastićenom zaljevu (Puntarska draga), na juznozapadnoj obali otoka Krka (35 km od mosta), To je jedan od najvećih nautičkih centara na jadranskoj obali, poznat i po visoko kvalitetnom maslinovom ulju. U Puntarskoj dragi se nalazi i otočić Kosljun (6,4 ha), kulturni spomenik , na otoku se nalazi i franjevački samostan sa svojom crkvom. Moze se i razgledati bogata biblioteka, etnografski muzej i izlozba svete umjetnosti. Punat nudi razne sportske mogučnosti od tenisa, minigolfa, sub, jedrenje, podvodni ribolov, i tečajeve sub-a.


- 04:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

JADRAN

Jadransko more ili Jadran (na talijanskom, Mare Adriatico, Adria; na engleskom, Adriatic Sea) je veći rukavac Sredozemnog mora, kojeg odvaja Otrantski moreuz ili Otrantska vrata. Površine je 138.595 km˛, najveće dubine 1330 m. Srednja srpanjska temperatura mora iznosi 23,2 stupnja, a prosječna godišnja temperatura je 17,5 stupnjeva.

Na južnom Jadranu salinitet iznosi do 38,32 promila,što ga ubraja u slanija mora, providnost vode uz obalu je do pet, na pučini i do 45 metara. Morska voda se kreće u vidu valova, plime i oseka i morskih struja, međutim, Jadran se smatra mirnijim morem, jer više od 75% valova čine oni manji od 0,5 metara. Plimni val iznosi 30-48 cm, a smjenjuju se po dvije plime i oseke u toku 24 sata.

Izlaz na Jadransko more imaju Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija.
Jadransko se more pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km.
Prosječno je široko 170 km, a duboko 252 m:
u sjeverozapadnom dijelu je plitko (u Tršćanskom zaljevu do 23 m),
a na jugu mnogo dublje (u Južnojadranskoj zavali 1200 m).
OBALA I OTOCI:
Akvatorij istočne obale Jadranskog mora od poluotoka Savudrije na zapadu i do poluotoka Prevlake na njenom jugoistočnom dijelu pripada teritoriju Republike Hrvatske. Taj prelijepi dio prirode s obalnom linijom od 5790 km ubraja se u najrazvedenije obale na svijetu.

Hrvatski otoci obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegova središnjeg dijela, čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. Ima ih 1.185, a geografski se dijele na 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena.

Postoji nekoliko znanstvenih projekata iz područja geografije i društvenih znanosti koji su se odnosili na istraživanje malih hrvatskih otoka. Prema njima, u grupu malih otoka možemo ubrojiti sve naseljene otoke koji nemaju više od tri naseljena mjesta i koje most ne povezuje s kopnom. Postoji ukupno 34 takva otoka, koje možemo razvrstati u sljedećih pet geografskih skupina:

Kvarnerski otoci (Rijeka): Ilovik, Srakane Vele, Srakane Male, Susak, Unije

Zadarski otoci: Silba, Olib, Premuda, Škarda, Ist, Molat, Zverinac, Iž, Rava, Rivanj, Sestrunj, Sestrica Vela (Sali), Ošljak, Babac, Vrgada

Šibenski otoci: Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Krapanj

Splitski otoci: Drvenik Veli, Drvenik Mali, Biševo, Sv. Andrija, Šćedro

Elafitski otoci (Dubrovnik): Šipan, Lopud, Koločep, Sušac

Na slikama su prikazane:Čipka sa otoka Paga i otočna kućica (otok Olib)
Nabrojani otočići imaju ukupnu površinu od 256 km2 a na njima danas živi oko 4.500 osoba. Prije sto godina na tim je otocima živjelo oko 20.000 ljudi a trend opadanja broja stanovnika nastavlja se i danas.
Premda otoci zauzimaju oko 3.300 km2, tj. 5,8% površine hrvatskog kopna, oni određuju teritorijalno more koje čini gotovo 37% ukupnog prostora Hrvatske (bez otoka teritorijalno more bilo bi za oko dvije trećine manje). Najveći je Otok Krk (410 km2), 77 ih je većih od 1 km2, a svega dvadeset je veće od 20 km2. Zbog velike razvedenosti, obala hrvatskih otoka je duža od obale kopna. Od 5.835 km hrvatske morske obale, čak 4.057 km (69,5%) otpada na obale otoka.

Svi naseljeni otoci istočnog i srednjeg Jadrana pripadaju Hrvatskoj. Njih je 50 i zauzimaju površinu od oko 3.000 km2. Tome treba dodati i 15-ak povremeno (sezonski) naseljenih otoka.

Hrvatska obala i otoci leže u području jadranskog tipa mediteranske klime. Ljeta su vruća i suha, zime blage i vlažne, a insolacija je velika. Posebna klimatska obilježja razlikuju se, međutim, od otoka do otoka, ovisno o strani svijeta, nadmorskoj visini ili izloženosti vjetrovima. Glavni činitelj otočne klime i biljnog pokrova je Jadransko more koje spada u topla mora. Temperatura na površini obično ne pada ispod 10° C ni zimi, a ljeti ne prelazi 25° C. S izuzetkom većih luka, more oko otoka je nezagađeno, kao uostalom i cijeli hrvatski dio Jadrana.

Sve posebnosti otočnih ekosustava uočavaju se i na hrvatskim otocima. Prevladava sredozemna zimzelena vegetacija, u kojoj je ekološki najznačajnija makija, degradirana šumska zajednica hrasta crnike, koju čine crnika, zelenika, gluhač, smrič, mirta, smrča, planika, lovor, brnistra i još nekoliko biljaka. Na otocima se mogu naći i kamenjare, biljne zajednice koje se sastoje iz bodljikava i mirisna bilja, trna, kadulje, smilja, kovilja, pelina i drača. Šume alepskog, primorskog i pinaster bora poseban su dio otočne flore.

Na hrvatskim otocima prevladava sitna divljač uključujući i grabežljivu, a endemske biljne i životinjske vrste broje se na desetke. Ornitofauna je izuzetno bogata. Najpoznatija, ali i najugroženija vrsta jest bjeloglavi sup na Cresu i Plavniku. Životinjski je svijet uglavnom autohton. Od neseljenih se utjecajem na otočni ekosustav izdvajaju zečevi, jarebice, već poodavno dovedeni mungos, te jeleni i mufloni. Među domaćim životinjama prevladavaju, naravno, ovce i koze, ponegdje na većim otocima i krave, a teret su donedavno nosili magarci ili na većim otocima i konji.
VJETROVI NA JADRANU:
Hrvatska je kao nautička destinacija poznata diljem svijeta, a koliko god Vaše jedriličarsko iskustvo
bilo veliko, svako more ima svoje tajne, pa tako i ono hrvatsko. Njegove su ljepote, ali i zamke
za one koji ih ne poznaju - vjetrovi. Upoznajte jadranske vjetrove i naučite kako da jedra
Vaših jedrilica budu puna njihove snage.



Bura
Bura je nepredvidljiv vjetar koji s kopna prema moru puše na mahove, relativno je hladan i suh, postiže umjerenu jačinu, a traje po nekoliko sati. Pročišćava i bistri atmosferu pa je vidljivost nakon bure izvrsna, a vrijeme sunčano i vedro.

Iako je bura načelno zimski vjetar, javlja se tijekom cijele godine te većinom ujutro, a postiže srednju brzinu od 11m/s. Budući da se obrušava s planinskih obronaka prema moru, najčešće dolazi sa sjeveroistoka odnosno iz smjerova NNE, NE ili ENE. Na otvorenom moru bura često prelazi u sjeverozapadnjak.

Ono po čemu je bura prepoznatljiva jest njezina "hirovitost" odnosno puhanje na mahove, nagao i često neočekivan početak, pri čemu udari vjetra mogu biti praćeni hukovima koji se s tišinom ili slabim vjetrom izmjenjuju u razmacima od jedne do nekoliko minuta.

Ljetne se bure javljaju većinom na sjevernom Jadranu u prostoru gdje su planine najuže (Velebit), a dolazak bure može se prepoznati po oblačnoj kapi koja prije početka vjetra prekrije vrh Velebita ili Biokova. Valovi koje stvara bura kratki su i brzo se udaljavaju od kopna, razbijeni im se vršci pretvaraju u bijele krijeste morske pjene, a jaki udari mogu povremeno podizati kapljice vode u zrak stvarajući "morsku prašinu".

Kada je riječ o buri evo i nekoliko praktičnih savjeta: ukoliko jedreći uz obale otoka okrenute prema kopnu naiđete na zone bez raslinja, znajte da ovdje puše jaka bura. Jedrite li po buri uzbuđenja neće nedostajati jer je to velik izazov koji iziskuje oprez kako po pitanju pripreme broda tako i glede posade. Uz izbjegavanje jedrenja u blizini privjetrinskih obala, pripremite se na moguća manevriranja, oboružajte se strpljenjem jer ćete kombinaciju jedara vjerojatno morati mijenjati nekoliko puta. Ne zaboravite sigurnost staviti na prvo mjesto. Jedrenje malim jedrilicama preporučuje se samo najvrsnijim jedriličarima.


Jugo
Jugo je jugozapadni vjetar umjerene jačine koji puše s mora prema kopnu, a javlja se duž cijele obale, pušući u smjerovima ESE, SE ili SSE. Načelno se može reći da ćete ga češće susresti plovite li južnim negoli sjevernim Jadranom, a kako pripada grupi proljetno-jesenskih vjetrova praćenih kišom i vlažnom atmosferom, jugo se ljeti ne javlja često. Ako ipak zapuše, možete ga prepoznati po ovim karakteristikama: vjetar uz postupno pojačavanje puše bez prekida stvarajući vrlo lijepe, duge valove koji se valjaju bez šuma i pjene, a tek za jakoga juga lupaju o obalu povlačeći se prema pučini s hukom.

Budući da su ujednačeni valovi te stalna snaga i smjer vjetra njegov najveći izazov, jugo pruža posebno iskustvo dinamične plovidbe morem s jedrima punim konstantnog vjetra omogućavajući jedrilici postizanje vrlo velikih brzina.


Maestral
Maestral je tipičan ljetni jadranski sjeverozapadnjak i jedan od onih vjetrova karakterističnih za lijepo i stabilno vrijeme. Nakon jutarnje tišine, ljeti, gotovo po pravilu oko podneva, započne njegovo ugodno strujanje koje uz jačanje traje sve do zalaska sunca. Maestral može dostići jačinu od 5 do 6 bofora, a područja u kojima se najčešće javlja su Zadarski i Korčulanski kanal.

Maestral je vjetar kao stvoren za ugodno i opušteno jedrenje bez manevriranja, jer mu je snaga stalna, a narav predvidljiva i blaga. I dok bura i jugo, svako na svoj način pružaju jedriličarima uzbuđenje i izazov, maestral jamči čisto uživanje tijekom kojeg se bez straha možete prepustiti moru. Kako zalaskom sunca nestaju uvjeti potrebni za stvaranje maestrala, s prvim mraka počinje puhati blag noćni povjetarac s kopna jačine do 3 bofora da bi s izlaskom sunca nastupilo doba tišine na moru koju će, kao po pravilu, opet oko podneva smijeniti osvježavajući maestral.

Iako Jadransko more ne spada u opasna i ćudljiva mora pa je jedrenje moguće tijekom cijele godine, najpovoljniji uvjeti ipak vladaju od sredine lipnja do sredine listopada kada u morskim pohodima mogu uživati i oni s manje iskustva.

Dobrodošli i dobro Vam more!


- 01:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

  srpanj, 2006  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv